Gala kroz povijest

Kontinuitet življenja na ovom prostoru može se pratiti još od prapovijesnih vremena. To posebice potkrjepljuju arheološki nalazi na položajima Gacko (s ostatcima sojeničkog naselja), Galjsko groblje, Kuštrina livada i Tomaševića njive u Gali.

Oko 1800. pr. Kr. u ovom kraju javljaju se prvi etnički poznati stanovnici – ilirski Delmati. Vlast Ilira nad istočnom jadranskom obalom i njenim zaleđem dokinut će legije Rimske Republike. Krvavi stopedesetgodišnji sukobi Delmata i Rimljana okončani su 9. po. Kr. porazom Delmata. Rimljani i u ovaj kraj donose svoje gospodarske i kulturne stečevine. O procesu romanizacije svjedoče i ostatci stambeno-gospodarskihzgrada, villae rusticae, između ostalih i u Gali. Tu je bila i zanatska radionica za proizvodnju poljodjelskog alata.

Na položaju Kulina u Gackom, pronađen je jedan antički nadgrobni natpis (veterana M. Caecilia Saturnina), kao i zanimljivi zlatni starokršćanski prsten. U to doba na povijesnu pozornicu ovog dijela Europe dolazi i naš hrvatski narod. Naime, bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet (912.-959.) u svom djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom) piše o doseljenju Hrvata iz Bijele Hrvatske, oko gornje Visle u današnjoj Poljskoj, u nekadašnju rimsku provinciju Dalmaciju. Porazili su i protjerali Avare oko 630. te se trajno naselili.

Iz razdoblja VII-IX. stoljeća potječu i materijalna svjedočanstva kršćanske ukorijenjenosti u Cetinskoj krajini. U tom smislu posebice je značajna kamena ploča oltarne ograde iz Gale. Pronađena je 1956. na položaju Kuštrine livade uz Cetinu blizu otočića Gacko, a u novije vrijeme smješta se u ranosrednjovjekovno razdoblje (VII. stoljeće).